Cijene nekretnina vrtoglavo rastu

03.12.2010., Split- Novogradnja Fani Horvat u splitskoj cetvrti Bol Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Tržište nekretnina, Hrvatska

Tri razloga za vrtoglav rast cijena nekretnina.

Zašto luduju cijene nekretnina i zašto će se njihov vrtoglavi rast nastaviti? Razloga je napretek. Poskupljenje stanova, apartmana, kuća i poslovnih prostora trenutno najviše pogoni inflacija, a građani, u strahu da im novac ne propadne, ne bude obezvrijeđen velikim poskupljenjima svih roba i usluga, štednju panično pretvaraju u “beton i ciglu”.

Drugi razlog su niske kamate na štedne uloge. Od njih više nema nikakve koristi. Prije velike svjetske krize 2008., oni koji su na bankama imali štednju u vrijednosti jednog prosječnog stana, znali su dobivati u kamatama neznatno manje nego što bi zaradili od najma da su kupili nekretninu. Danas to više nije tako. Zato se kapital seli tamo gdje se može oploditi: na tržište nekretnina. Makar se ta investicija isplatila tek za dugih dvadeset ili trideset godina, piše Slobodna Dalmacija.

Treći i ne manje bitan razlog je nedostatak radne snage i raspoloživog građevinskog zemljišta. I jedno i drugo tjera tvrtke koje se bave građevinskim inženjeringom na drastično podizanje cijena.

Na koncu, živimo u nesigurnim vremenima, a krov nad glavom je investicija na duge staze koja se svakako isplati jer daje osjećaj da nismo pogriješili kupujući nekretninu za sebe ili iduću generaciju. Mnogi su se u krizi od 2008. do 2014. gadno opekli, špekulirajući na tržištu kapitala, dionice su im preko noći postale tek bezvrijedan papir, pa sad radije ulažu u nekretnine jer je tu rizik kudikamo manji.

No, građevinski materijal zbog zastoja proizvodnje u pandemiji strašno je poskupio, što je cijenu metra četvornog odvuklo u nebo. U Splitu se kreće oko 2500 eura, što bi značilo da otprilike tri i pol prosječne neto plaće u Dalmaciji treba dati za kvadrat stana?! No, nije to samo u nas tako. I tamo gdje su plaće puno veće, kao u Švedskoj na primjer; stanovi na pristojnim gradskim lokacijama postaju nedostižni, a cijena takvih nekretnina za četveročlanu obitelji starta od 450 tisuća eura nadalje. U prekarijatu u kojem mladi ljudi često rade na određeno vrijeme pa ih banke iz tog razloga ne mogu kreditirati, u Europi se stvara kasta podstanara koji će se cijeli život provesti u tuđim stanovima ili se seliti tamo gdje su oni bitno jeftiniji, a to znači u provinciju.

Preuzeto sa www.poslovni.hr